Klinika za tumore osnovana je 1968. pod nazivom Središnji institut za tumore i slične bolesti, kao jedinstvena specijalizirana onkološka zdravstvena ustanova u Hrvatskoj i tada jedna od rijetkih takvih na Balkanu.
Za osnutak su najzaslužniji akademik Ivo Padovan te tadašnji gradonačelnik Zagreba Pero Pirker. Institut je nastao kao odgovor na potrebu za visokospecijaliziranom bolnicom, na zasadama dvije godine ranije osnovane Hrvatske lige za borbu protiv raka, koja je okupljala brojne zdravstvene i ine uglednike s tadašnje društvene scene, u jasnoj želji da se borba protiv opake bolesti vodi usmjereno i organizirano.
Oformljene su službe za onkološku medicinu: internu, kirurgiju, neurokirurgiju, tumore glave i vrata, ginekologiju, anesteziju i intenzivnu skrb, rentgensku dijagnostiku i radioterapiju te specijalizirane ambulante i laboratoriji: hematološki, biokemijski, eksperimentalni te ljekarna, dvije operacijske dvorane i predavaonica. U Institutu se provodila dodiplomska i poslijediplomska nastava Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te vježbe za učenike Škole medicinskih sestara, a osnovana je i stručna i znanstvena knjižnica, s velikim fondom naslova i pristupom internetu.
1993. Rješenjem Ministarstva zdravstva RH Institutu se dodjeljuje naziv Klinika za tumore.
Od utemeljenja do danas, sukladno razvoju medicinske struke i znanosti, Institut/Klinika za tumore osposobljavala je i školovala visokospecijalizirane kadrove u medicinskim zvanjima, kao i u poslovima ekonomije i menadžmenta.
Na inicijativu Ministarstva zdravlja Klinika za tumore pripojena je 1. srpnja 2010. KBC – u Sestre milosrdnice.
Danas u Klinici za tumore djeluju slijedeće jedinice: Poliklinika s visokospecijaliziranim ambulantama, u sklopu koje je i Služba za rano otkrivanje i prevenciju tumora, kao i Ambulanta za ehokardiografiju, Ambulanta za liječenje boli i Ambulanta za nutritivnu potporu onkoloških bolesnika, Služba za laboratorijsku dijagnostiku, Služba za onkološku radiologiju/dijagnostička i intervencijska radiologija, Služba za anesteziologiju i intenzivno liječenje, Služba za onkološku patologiju, Služba za citologiju, Služba za transfuzijsku medicinu i koagulaciju, Služba za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, Služba za onkološku farmaciju i bolnička ljekarna, Zavod za kiruršku onkologiju s odjelima ginekološko-onkološke kirurgije, kirurgije glave i vrata, kirurške onkologije i onkoplastike te Zavod za radioterapiju i internističku onkologiju s odjelom radioterapije te odjelom internističke onkologije i Dnevnom bolnicom.
O ODJELU
Internistička onkologija se u Klinici za tumore razvijala od samog početka, usporedno s razvojem Instituta u svim njegovim službama. S radom je počela kao Služba za internističku onkologiju i kemoterapiju Instituta za tumore, prva u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi, i ostala jedini specijalistički odjel internističke onkologije u Hrvatskoj u slijedećih 30 godina. Po uzoru na Zapad, u liječenju oboljelih od zloćudnih tumora uvodi se interdisciplinarni i multidisciplinarni pristup, suradnja različitih kliničkih grana medicine i temeljnih znanstvenika, timsko načelo liječenja. Paralelno s razvojem učinkovitih citotoksičnih lijekova na svjetskoj sceni, i internistička onkologija Instituta radi na sponi kliničke i eksperimentalne medicine kroz razvoj metodologije i tehnike primjene citostatika u kliničkoj praksi. Od samog začetka primjenjivali su se kontrolirani klinički pokusi, kao svojedobno glavno i najšire područje rada. Utemeljitelj Službe internističke onkologije na Institutu za tumore bio je doktor Marin Hrgovičić. Na funkciji voditelja Službe naslijedio ga je profesor Nedjeljko Milić te potom profesor Krsto Kolarić.
Krajem 80 – ih godina prošlog stoljeća, naporima tadašnjeg voditelja Službe, profesora Krste Kolarića, internistička onkologija postala je u Hrvatskoj subspecijalistička grana interne medicine, a to razdoblje upisalo je izrazitu znanstvenu produktivnost, s preko 200 publiciranih znanstvenih i stručnih radova iz područja internističke onkologije i sustavnog liječenja zloćudnih bolesti. 1993. voditeljicom Službe postaje primarijus Zrinka Mršić Krmpotić. U otežanim, ratnim godinama, Služba se nastavila uspješno razvijati, proširena je i obnovljena Dnevna bolnica, ambulanta Službe, a Služba postaje članom više međunarodnih specijalističkih skupina za provođenje randomiziranih kliničkih pokusa, s kojima se intenzivno nastavlja. Službu od 2000. do 2002. vodi profesor Anton Roth, a potom do 2009. ponovno primarijus Mršić Krmpotić. Od 2009. do 2013. voditelj Službe bio je primarijus Rudolf Tomek.
Danas Odjel internističke onkologije Zavoda za radioterapiju i internističku onkologiju Klinike za tumore sadržava hospitalnu jedinicu s ukupno 40 kreveta za hospitalizirane bolesnike, Dnevnu bolnicu s 8 fotelja za ambulantnu aplikaciju terapije, dvije jedinice za centralnu pripravu citostatika, polikliničku jedinicu s dvije specijalizirane ambulante te jedinicu za ehokardiografiju i EKG snimanje.
Službu vodi primarijus Robert Šeparović. Na odjelu radi 14 liječnika, 5 užih specijalista internističke onkologije, 2 liječnika internista na subspecijalizaciji iz internističke onkologije, 1 liječnik internist te 6 specijalizanata internističke onkologije. U hospitalnoj jedinici radi 20 medicinskih sestara, u Dnevnoj bolnici zaposlene su 4, a u ambulantama internističke onkologije rade 3 medicinske sestre.
Godišnje Odjel hospitalizira oko 3900 bolesnika, Dnevna bolnica primi oko 12 000 bolesnika na ambulantnu kemoterapiju, u prosjeku 45 bolesnika dnevno, u jedinicama za centralnu pripravu citotoksičnih lijekova pripravi se oko 47 200 pojedinačnih doza kemoterapije.
Odjel liječi solidne tumore svih sijela, s posebnim naglaskom na rak dojke, probavnih organa, ženskih spolnih organa, rak pluća, rak prostate te područja glave i vrata. U primjeni združenih kemoradioterapijskih protokola te neoadjuvantnog liječenja usko se surađuje s Odjelom za radioterapiju te Zavodom za onkološku kirurgiju.
Iz Klinike za tumore potekla je ideja osnivanja Hrvatskog društva za internističku onkologiju (HDIO), kao i Sekcije za gerijatrijsku onkologiju HDIO.
Znanstveni interes očitovao se sudjelovanjem Odjela u kontroliranim, internacionalnim, multicentričnim istraživanjima respektabilnih svjetskih istraživačkih organizacija te je ostvarena trajna suradnja s više međunarodnih istraživačkih skupina.
SPECIJALISTI:
1. doc. dr. sc. Robert Šeparović, prim. dr. med.
specijalist interne medicine, uži specijalist internističke onkologije, Voditelj Odjela za internističku onkologiju.
Područje interesa:
rak dojke, rak debelog crijeva, kvaliteta života onkološkog bolesnika, palijativna skrb i liječenje
2. prim. dr. sc. Ljubica Vazdar, dr. med.
specijalistica interne medicine, uži specijalist internističke onkologije, odjelni liječnik
Područje interesa: rak dojke, rak debelog crijeva, kardiotoksičnost antitumorskog liječenja, palijativna skrb, nutricija
3. Rožica Krnjak, dr. med.
specijalistica interne medicine, uža specijalistica internističke onkologije, odjelni liječnik
4. Jerolima Pinjatela, dr. med.
specijalistica interne medicine, na užoj specijalizaciji iz internističke onkologije, odjelni liječnik
5. Mirjana Pavlović, dr. med.
specijalistica interne medicine, uža specijalistica internističke onkologije, odjelni liječnik
6. Sanja Maloševac, dr. med.
specijalistica interne medicine, na užoj specijalizaciji iz internističke onkologije
7. Iva Badžek, dr.med.
specijalistica internističke onkologije
SPECIJALIZANTI
1
. Mihaela Trajbar, dr. med.
specijalizantica internističke onkologije
2. Ana Tečić Vuger, dr.med.
specijalizantica internističke onkologije
3. Jelena Raguž, dr.med.
specijalizantica internističke onkologije
4. Petra Vuković, dr.med.
specijalizantica internističke onkologije
5. Iva Nikles, dr. med.
specijalizantica internističke onkologije
6. Nikolina Lonjak, dr.med.
specijalizantica internističke onkologije
7. Chiara Krstić, dr. med.
specijalizantica internističke onkologije
8. Petra Lepetić, dr. med.
specijalizantica internističke onkologije
